● Glavni grad: Budimpešta
● Službeni jezik: mađarski
● Valuta: Forinta (1 HUF 0,003 €, stanje ožujak 2019.)
● Stanovništvo: 9,78 milijuna, 105 po km² (2018.)
● Površina: 93 000 km²
(Slika: zastava Mađarske; Izvor: Pixabay)
Mađari su, došavši izvorno s područja između Volge i Urala, nastanili područje Mađarske u 9. stoljeću. Godine 1000. Stjepan I. osnovao je mađarsku državu i tako postao prvi mađarski kralj. Nakon povijesti koja je obilovala okupacijama, npr. Mongola, Poljaka, Turaka, Mađarska je u 19. stoljeću sa susjednom Austrijom osnovala Habsburšku monarhiju, Austro-Ugarsku. Ovo se carstvo raspada 1918. godine. Nakon Drugog svjetskog rata uslijed sporazuma postignutog na konferenciji u Jalti Mađarska dospijeva pod sovjetski utjecaj, protiv kojeg se narod pobunio u revoluciji 1956. godine. Od 60tih godina započinju procesi liberalizacije poznati pod nazivom „gulaš komunizam“. Mađarska je odigrala značajnu ulogu u revoluciji 1989. godine.
Iste je godine proglašena Mađarska republika, a od 2004. godine je ova država članica Europske Unije.
(Bild: Metró Budapest - das drittälteste U-Bahnsystem der Welt; Quelle: Pixabay)
Dunav protječe kroz Mađarsku dužinom od 417 kilometara. Tridesetak kilometara sjeverno od Budimpešte, prteći si put kraj planinskog lanca nedaleko od Višegrada tok rijeke mijenja smjer za 90° stvarajući prirodnu zanimljivost nazvanu okuka Dunava.
(Slika: Pogled na Dunav iz Visegrád Citadele; Izvor: Pixabay)
Zemljopis: Dunav dijeli zemlju na Prekodunavsku Mađarsku bogatu brdašcima i šumama i na Pusztu, veliko stepsko područje. U Mađarskoj postoje termalni izvori i spilje.
Osobe: Franz Liszt, Béla Bartók, Ernö Rubik (izumitelj Rubikove kocke), László Jószef Bíro (izumitelj kemijske olovke)
(Slika: Balaton - najveće unutarnje jezero u srednjoj Europi; Izvor: Pixabay)
